Završni rad
Strukovni članak s područja prevencije i higijene
Autor: Anamarija Mužinić, ZDRAVSTVENA ŠKOLA SPLIT, 2016./17.
Mentor: dr.med.dent. Tonči Težulat, strukovni nastavnik
1.Uvod
Cilj ovog rada vezan je uz ulogu i postupke koje dentalni asistent provodi kod pripremnih radova u ortodontskoj terapiji. Moj osvrt u ovom radu usmjeren je na higijenu, prevenciju karijesa i uporabu revelatora prije početka sama ortodontske terapije, a potom i tijekom same terapije.
Najveći svoj obol kod pripremnih radova u ortodonciji dentalni asistent može pružiti u području oralne higijene koja je nužna kako bi ortodontska terapija bila uspješna. Razlog tome jest to što naprave, naročite fiksne, pogoduju zadržavanju naslaga što pogoduje nastanku karijesa.
Ortodoncija je specijalistička disciplina unutar dentalne medicine koja se bavi dijagnostikom, prevencijom i ispravljanjem anomalija i nepravilnosti pri žvakanju, gutanju, govoru te pospješuje estetiku osmijeha i lica. To se postiže djelovanjem sila na zube koju ostvaruju različite vrste ortodontskih naprava. Međutim, njihovom postavom na zube otežano je održavanje oralne higijene pacijenta. Stoga dentalni asistent treba uključiti detaljno objašnjenje postupka održavanja higijene usne šupljine prije postave takvih naprava.
Nadalje, specifičnost ortodoncije kao specijalističke discipline je u tome što je veliki broj pacijenata mlađe dobne skupine. Često je riječ o školskoj, a ponekad i predškolskoj djeci pa je situacija problematičnija za dentalnog asistenta.
Naime, zbog specifičnosti situacije bitna je komunikacija dentalnog asistenta s roditeljem djeteta. Dentalni asistent treba uložiti sav napor u edukaciju roditelja i djeteta o održavanju higijene i redovitosti uporabe ortodontske naprave, te redovitim kontrolama.
Asistent će uvjeriti roditelja da poprati dijete u cijeloj terapiji i ne posustaje onda kada dijete želi izbjegavati svoje dužnosti u održavanju ortodontske naprave.
U ovom radu naglašena je uloga dentalnog asistenta unutar rada u ordinaciji neke ortodontske prakse, međutim asistent može korisno djelovati i u javnom zdravstvu kao i trgovačkom društvu u vidu edukacije zajednice ili prodaji materijala i opreme koja se koristi za pripremne postupke u ortodonciji.
2. Pripremni radovi u ortodonciji
U pripremne radove za ortodontsku terapiju spadaju:
- Oralna higijena, koju treba usavršiti ukoliko nije dobro provođena. Razlog tome je uklanjanje svih postojućih naslaga kako bi omogućili postavu ortodontske naprave na zdrave i očišćene zube. Njoj se posvećujemo prije, tijekom i nakon terapije.
- Sanacija karijesa, a ponekad i nužan edodontski zahvat, neizbježni su, jer se ortodontska naprava stavlja u usta u kojima su mliječni i trajni zubi potpuno sanirani.
- Ekstrakcija (vađenje) prekobrojnih, atipičnih, traumom oštećenih ili pak kariozno destruiranih zuba. Nerijetko se indicira ekstrakcija potpuno zdravih zuba, najčešće prvih pretkutnjaka, pri izrazitom manjku prostora u frontalnom segmentu.
- Selektivno brušenje zuba ili grupe zuba dolazi kao predradnja najčešće za različite vrste prisilnih zagriza (progenijski ili unakrsni).
- Mioterapija, vježba određenom grupom mišića usana, jezika ili obraza, također moće predstavljati uvjet za pristup terapeutskom postupku napravama i anomaliju može u dobroj mjeri, a katkad i potpuno, ispraviti.
- Rendgenske informacije o tipu anomalije, eventualnoj hipodonciji ili hiperdonciji, kao i o retiniranim ili impaktiranim zubima, također je jedan od uvjeta koji trebaju biti ispunjeni prije plana terapije.
- Plastika frenuluma (njačešće gornje usne) je indikacija kod zatvaranja medijalne dijastme.
Nakon temeljite anamneze i kliničkog pregleda treba najprije utvrditi je li slučaj zahtjeva ortodontsku intervenciju, a ukoliko zahtjeva, u kojem razdoblju, tj. je li odmah ili u nekom pogodnijem terminu. U ove svrhe potrebne su RTG snimke pacijenta kako bi ortodont odredio terapiju. Nekada se zahtijevaju i kirurški zahvati prije početka terapije.
Kada se utvrdi koju od mogućih ortodontskih naprava pacijent treba nositi, dentalni asistent ga treba odmah upoznati sa postupkom održavanja oralne higijene koja je uvelike bitna za uspjeh ortodontske terapije. Glavna svrha provođenja oralne higijene je sprečavanje nastajanja zubnog plaka. Zubni plak je ljepljivi film na zubima u kojem se nalaze bakterije i produkti njihovog metabolizma i on je glavni je uzročnik karijesa. Zubni plak čvrsto prianja uz zub, nije ga moguće odstraniti ispiranjem, već jedino mehaničkim čišćenjem.
Odražavanje oralne higijene ovisi o vrsti ortodontske naprave koju pacijent koristi. Naime, ako pacijent ima mobilnu ortodontsku napravu za ispravljanje anomalija onda će se oralna higijena provoditi kao i inače. Pacijentu će se preporučiti četkanje zubi srednjetvrdom četkicom i pastom, na način da ne zanemaruju četkanje niti jedne plohe zuba. Nadalje pranje zuba treba će se obavljati minimalno dva puta dnevno. Osim toga pacijentu će se savjetovati uporaba vodica za ispiranje usta, interdentalnih četkica i konca za zube.
Posebnu pažnju u ovom radu posvećujem održavanju oralne higijene kod fiksnih aparatića. Fiksni aparatići podrazumijevaju lijepljenje metalnih, plastičnih ili keramičkih bravica na vestibularnu plohu zuba (moguća je i na palatinalnu plohu). Na njih se zatim učvršćuje žica koja vrši silu na zube što omogućuje pomicanje zubi i ispravljanje anomalija.
U tim situacijama održavanje oralne higijene je otežano. Naime, kada pacijent ima fiksni aparatić često se događa da ostaci hrane ostanu na njemu. Ako se oni ne uklone počinju se stvarati naslage oko bravica ili čak ispod njih. Kada pacijent zanemaruje higijenu na naslagama se razvijaju bakterije koje zatim prodiru na zub i izazivaju karijes.
Tada za ortodonta nastaje novi problem jer se ortodontska terapija mora zaustaviti kako bi se popravio kariozni zub. Tada se aparatić uklanjaju sa zuba te se zub liječi.
Iz tih razloga, dentalni asistent mora objasniti pacijentu kako će održavati oralnu higijenu kada dobije ortodontsku napravu.
3.1. ČETKICE ZA ZUBE
Pacijentu će se objasniti da prilikom čišćenja zuba četkicu nasloni pod kutom od četrdeset pet stupnjeva (45°) na način da dio vlakana bude naslonjen na površinu zuba a dio na zubno meso. Zatim će kružnim pokretima prelaziti svaki zub dok ne dođe do kraja zubnog luka. Zatim pacijent ponavlja isti princip četkanja sa na istom zubnom luku, ali sa donje strane bravica, čime je siguran da je veliki dio zubnog plaka uklonjen. Nakon toga pacijent četka griznu plogu zuba, a na kraju prelazi na palatinalnu plohu. Nju će četkati od gore prema dolje kako bi se nakupljeni plak oko vrata zuba spustio dolje i u potpunosti uklonio sa zuba. Zatim se prelazi na donji zubni luk.
U današnjem vremenu se mogu koristiti različite četkice koje će učinkovito ukloniti naslage sa zubi. Tako se danas preporučuju meke četkice koje u sredini sadrže posebna vlakna. Ona se potpuno prilagođavaju bravicama i prstenovima te uklanjaju naslage koje se često nakupljaju upravo oko ovih elemenata ortodontskog aparata.
Također se mogu koristiti i električne četkice. Naime, električna četkica koja ima iznimno malu glavu može jednostavno doseći kritična mjesta, dok gumena pozadina glave četkice štiti od negativnih osjeta kod slučajnog udarca u zub. Zahvaljujući iznimno tankim vlaknima omogućen je i pojednostavljen pristup prostorima uz rub zuba i desni te oko fiksnog ortodontskog aparata i bravica. Postoje i električne četkice koje vibracijom omogućuju ulazak vlakana u interdentalni prostor te uklanja naslaga koje pacijent ne može ni vidjeti golim okom.
Bitno je naglasiti da se četkanje zubi s fiksnim aparatom treba izvršavati nakon svakog jela bez izostanka.
3.1. Meka četkica za pranje zubi (1) 3.2. Elektična četkica za pranje zubi (2)
3.2. PASTA ZA ZUBE
Danas je na tržištu moguće pronaći razlićite vrste pasti za zube. Za pacijenta je bitno da koristi paste s fluoridima. Naime, fluoridi prodiru u zubnu caklinu, gdje nastaju iznimno tvrdi fluoroapatiti, minerali iznimne tvrdoće koji su zaslužni za tvrdoću zubne cakline. S obzirom da su fluoridi toksični, u zubnim pastama ih ne smije biti više od 0,15%. Također, kod odabira paste pacijentovu pažnju treba usmjeriti na postojanje abraziva u zubnoj pasti. Oni uklanjaju nečistoću s površine zubi, a ne oštećuju caklinu. Najčešće su to kalcijev karbonat, kalcijev fosfat , silicijev oksid, aluminijev hidroksid i ostali.
3.3. KONAC ZA ZUBE
Konac za zube je jedno od sredstava za održavanje oralnog zdravlja interdentalnih prostora. Korištenje zubnog konca je pomalo zamorno za pacijenta. Razlog tome je što postavom fiksne ortodontske naprave pacijent mora uvoditi konac između žice i zuba, a onda ga provesti u interdentalni prostor. Postupak se izvodi između svih zubi što pacijentu predstavlja problem pa ovu vrstu održavanja higijene često zanemaruju. Osim toga, nakon nekog vremena provođenja terapije zubi se počinju spajati i interdentalni prostor je premalen pa pacijent ne može uvesti konac. Kako bi se taj problem razriješio asistent će savjetovati interdentalnu četkicu. Međutim, unatoč ovakvim situacijama pacijent bi ipak trebao pokušati koristiti konac dokle god je to u njegovom slučaju moguće.
3.4. INTERDENTALNE ČETKICE
Drugi oblik održavanja higijene interdentalnog prostora je upotreba interdentalnih četkica. One se uvode u prostor između dva susjedna zuba i svojim vlaknima odnose sve naslage koje su se tu nakupile. Unutar ortodoncije postoje interdentalne četkice posebnog oblika koje se uvode između dviju susjednih bravica i uklanjaju sve naslage i ostatke hrane koje su se tu nakupile.
3.5. VODICE ZA ISPIRANJE USTA
U svakodnevnoj brizi za zdravlje usne šupljine, gotovo neizostavan dio pribora za higijenu usne šupljine uz četkicu za zube, zubnu pastu i zubni konac su i vodice za ispiranje usta. Vodice za usta otapaju nečistoće odnosno naslage na zubima i sluznici, osiguravaju ugodan i svjež dah. Najčešće sadrže klorheksidin koji je najčešće korišteni antiseptik u oralnog higijeni. Naime, molekule klorheksidina su negativno nabijene te se svojim negativnim nabojem vežu za pozitivno nabijene bakterije. Bakterije zbog toga ne mogu normalno funkcionirati i umiru. Posebno dobar učinak klorheksidin ima na streptokoke koji su glavni uzročnici karijesa. Osim takvog učinka na bakterije klorheksidin se veže i na oralnu sluznicu te se polagano otpušta i na taj način djeluje kao depo-antiseptik. Obzirom na svoje snažno djelovanje ima i neke negativne učinke, a to su u prvom redu gubitak okusa i moguće pojavljivanje „crnog“ jezika. Sve negativne strane nastaju kod pretjeranog uzimanja i prestaju sa prestankom konzumacije istog. U svakom slučaju klorheksidin je sredstvo koje uvelike poboljšava oralnu higijenu i svakako bi se trebao savjetovati pacijentu uz naglasak na oprez prilikom korištenja.
Neke vodice za usta sadržavaju kationske deterdžente, cetilpiridinklorid (0,05%), benzalkonijklorid (0,1-0,2%), timol i sangvinarin (0,01%) koji pridonose tim antiseptivnom učinku.
3.6. SPREJEVI ZA ORALNU HIGIJENU
Osim vodica za usta postoje i sprejevi koji su slične učinkovitosti kao i vodica, ali se češće koriste kod djece i osoba s posebnim potrebama. Takvi sprejevi najčešće sadrže klorheksidin koji je već naveden.
3.7. GELOVI
Nadalje, u ove svrhe mogu se preporučiti i gelovi za održavanje oralne higijene. Jedan od najboljih primjera jest aminufluorid gel koji sadrži 1,25% fluora, a djelovanje mu se temelji na 3 učinka:
- povećava tvrdoću zubne cakline i njezinu otpornost prema djelovanju kiselina
- osigurava brzo vlaženje zubne cakline čime se ubrzava prodor fluora u međuzubne prostore koji su teško dostupni čišćenju zubnom četkicom i najpodložniji su pojavi karijesa
- sprječava razgradnju šećera u plaku i njegovo vezanje na površinu zuba;tako onemogućuje prehranu bakterija i smanjuje kiselost usne šupljine.
Pacijentu se obavezno treba objasniti način upotrebe ovakvih gelova. Aminufluorid gel se primjenjuje na način da se na suhu četkicu nanese 1 cm gela i četka 1-2 minute. Nakon četkanja se ispljune ostatak gela, ali se ne smije ispirati kako bi se fluor što duže zadržao na površini zuba i ugradio u zubnu caklinu.
4.Uporaba plak indikatora (revelatora)
Kako bi pacijent bio siguran da je dobro oprao sve plohe zuba, treba to provjeriti.
Plak indikatori (plak revelatori, plak detektori ili prikazivači plaka) su pomoćna sredstva za kontorlu naslaga i motiviranje pacijenata u poboljšanju oralne higijene. Mogu biti u obliku tableta ili otopine i ugodnog su okusa. Vizualizacija dentalnog plaka bojenjem daje priliku da se pacijentu ukaže na postojanje, golim okom nevidljivih, naslaga na zubima. Ukoliko se koriste tekućine za otkrivanje naslaga plaka, usta se ispiru sa 10 ml tekućine kroz 30-tak sekundi, te se višak tekućine ispljune (ne smije se gutati). Sva obojena mjesta su mjesta na kojima je ostalo plaka.
Ukoliko se odluči za tabletu plak revelatora, treba otopiti 1 tabletu u ustima kroz 30 sekundi, zdrobite je i slinom je prenijeti po cijeloj usnoj šupljini. Mjesta koja ostaju obojena nakon primjene revelatora, nisu dobro očetkana. Kod slijedećeg pranja zuba potrebno je obratiti pažnju upravo na ta mjesta!
To znači da je revelator i sredstvo kojim učimo pacijente kako pravilno oprati zube, na koji način i koliko vremena mu je za to potrebno.
Neki plak testovi osim što pokazuju ima li plaka na promatranim plohama zuba, daju nam i uvid u zrelost plaka i njegovu metaboličku aktivnost. Svježe zubne naslage (stare do 24 sata) obojat će se u crvenu boju, dok će se one starije obojati u tamniju boju – plavo.
Ovo je značajno i zbog toga što pacijenti i njihovi roditelji inzistiraju na tome da dobro i dovoljno često peru zube i da je sve drugo uzrok bolesti, ne prihvaćajući odgovornost za lošu oralnu higijenu. Na ovaj način ćemo ih upoznati s problematikom loše higijene, te će lakše prihvatiti činjenicu da je potrebo više pažnje uložiti u održavanje higijene.
Plak indikatori (plak revelatori, plak detektori) se mogu nabaviti u ljekarnama i u bolje opremljenim drogerijama.
Može se zaključiti kako revelatori mijenjaju i navike pacijenata što je isto tako vrlo važan segment u prevenciji oralnog zdravlja. Revelatori su alat redovite samokontrole pacijenta, čime se istinski remodeliraju obrasci ponašanja prema svom zubalu, ustima i tijelu, što u krajnjem slučaju dovodi do uspješnosti terapije.
5. Uloga dentalnog asistenta u održavanju oralne higijene kod pripreme ortodontske terpaije
U pripremne radove ubrajamo informiranje pacijenta o njegovoj anomaliji, terapiji koja će se provesti i higijeni koju pacijent treba održavati.
Upravo u ovim segmentima ogleda se uloga dentalnog asistenta. On je obvezan iscrpno informirati pacijenta o svim vrstama higijene.
Sljedeća bitna točka, koja se opširno opisuje kroz ovaj rad je higijena usne šupljine za vrijeme terapije.
Naime, asistent treba pacijenta upoznati sa svim mogućnostima i postupcima održavanja oralne higijene s ortodontskim aparatom. Neke pojavnosti kao što su karijes zuba, bolesti zubnog mesa i trajne bijele demineralizacije zone cakline u slučaju nepravilnog i neredovitog četkanja, te upale zubnog mesa i gubitak potporne kosti mogu nastati ukoliko bakterijski plak nije odstranjen redovitom, dnevnom dobrom oralnom higijenom.
U slučaju da se pacijent ne pridržava mjera oralne higijene, u slučaju upale zubnog mesa ili nastanka karijesa i promjena na strukturi zuba, pacijent treba pristati na uklanjanje ortodontske naprave o svom trošku dok se problem ne ukloni.
Nadalje, asistent treba pitati pacijenta i upoznati ga sa potrebama fotografiranja i izrade rendgenskog snimanja prije, tijekom i nakon terapije u svrhu medicinske dokumentacije (rtg snimanje obuhvaća ortopantomogram, latero-lateralni kraniogram, te ostale vrste rtg snimki po potrebi).
Pacijenta treba pitati pristaje li na uporabu fotodokumentacije u medicinsko-znanstvene svrhe, stručne ili obrazovne namjene, pri čemu široj javnosti neće biti otkriven identitet pacijenta.
Također, dentalni asistent treba upoznati pacijenta s činjenicom da završni rezultat i učinak terapije ovisi o vrsti anomalije, reakciji organizma, te o ponašanju samog pacijenta neposredno prije, za vrijeme i nakon terapije, što uključuje i redovite dolaske pacijenta na kontrole. Naime, promjene uslijed rasta i razvoja pacijenta i nakon završenog tretmana mogu izmijeniti rezultat terapije, te mogu ograničiti mogućnost postizanja željenog rezultata. Promjene uslijed rasta mogu potaknuti potrebu za novom terapijom uključujući i kirurški zahvat na čeljusti.
Isto tako, dentalni asistent će uputiti pacijenta da se mora obvezati da se s elementima ortodontske naprave odnosi s pažnjom i brigom (ne jesti tvrdu i ljepljivu hranu) te ga mora upoznati s posljedicama njihova oštećenja.
Dakle, pacijent će potpisati suglasnost na stomatološko liječenje gdje potvrđuje kako je upoznat i kako se slaže da tijekom terapije ima pravo na besplatno lijepljenje samo dvije odljepljene ili slomljene bravice, a da će troškove zamjene ili popravka preko toga snositi osobno.
U toj suglasnosti nalazi se i činjenica kako je pacijent upoznat sa važnosti retencijskog perioda nakon terapije. Zbog toga se pacijent obvezuje da će godinama redovito nositi retencioni aparat i dolaziti na zakazane kontrole. Za sve promjene koje će se dogoditi nakon ortodontske terapije, a uzrokovane su pacijentovom nesuradnjom smatrat će se njegovom odgovornošću, a ne odgovornošću dentalnog asistenta.
Pacijent potpisuje suglasnost te potvrđuje da ju je potpisao pri punoj svijesti i svojevoljno. U ortodonciji su često pacijenti maloljetni pa suglasnost treba potpisati zakonski zastupnik, roditelj ili skrbnik djeteta.
6. ZAKLJUČAK
Osnova ovog rada je osvjestiti dentalne asistente na potrebu za edukacijom pacijenata kod ortodontske terapije. Prilikom izrade ovog završnog rada došla sam do zaključka kako je održavanje oralne higijene jedan od ključnih postupaka koje će imati utjecaj na uspijeh same terapije. Uspiješnost terapijskog postupka se temelji na komunikaciji i suradnji dentalnog asistenta s pacijentom (djetetom i roditeljem).
Naime, kao što je rečeno u uvodu, dentalni asistent će pacijenta upoznati sa samim postupkom i objasniti mu svaki segemnt koji će terapija zahtjevati. Nadalje, dentalni asisten će pacijenta upoznati sa svim vrstama dentalnih pomagala za održavanje oralne higijene i načinom njihove uporabe. Također, asistent će pacijentu provoditi kontrolu kako bi provjerio učinkovitost ovih pomagala u održavanju higijene i upozoriti ga onda kada je higijenu potrebno dodatno obavljati. Isto tako, dentalni asistent je motivator koji pacijenta uvijek treba poticati na obavljanje svojih zadaća u održavanju ortodontske naprave. Vrlo je bitno da pacijent nikada ne odustaje od održavanja higijene jer ga taj čin može dovesti do lošijeg uspijeha u terpaiji.
Za kraj, važno je nagalsiti kako se pacijent prilikom posjeta u ortodontsku ordinaciju treba osjećati sigurno i opušteno, za što je zadužen dentalni asistent. Nadam se da će ovakve postupke koristiti svaki dentalni asistent u cilju obavljanja što kvalitetnijeg rada i ostvarivanja zadovoljstva pacijenta.
7. LITERATURA
Izvori:
(2)Knjiga: Ortodontske naprave- Vladimir Lapter i suradnici